Bihaćko izvorište "Klokot" ugroženo kanalizacijom iz Hrvatske

Izvorište pitke vode Klokot, sa kojeg se snabdijeva gradski vodovod u Bihaću, ugroženo je kanalizacijskim i fekalnim vodama koje se ispuštaju u susjednoj Hrvatskoj, tvrde stručnjaci za hidrologiju u ovome…

Belize - Država koja se odrekla prihoda od nafte i plina

Karipska država Belize, prva je zemlja u razvoju koja je zabranila bušenje u okeanu, te izvlačenje nafte i plina. Ova zemlja odlučila je kako od potencijalne ekološke katastrofe želi zaštititi…

Broj 'zelenih' vozila na cestama nezaustavljivo raste

Svake godine se proda milion električnih vozila zahvaljujući vladinim poticajnim programima, smanjenju troškova baterija i novim modelima vozila koji su za sve širi spektar vozača. Predviđa da će do kraja…

Poziv na učešće u zimskom popisu i prebrojavanju ptica

Tokom januara 2018. godine udruženja „Naše ptice“ iz Sarajeva i „Društvo za istraživanje i zaštitu biodiverziteta“ iz Banjaluke u saradnji sa drugim udruženjima i pojedincima vrše zimsko brojanje sova (malih…

Mini Hidroelektrane - pogled iz Srbije

Mini hidroelektrane predstavljene su kao razvojna šansa za prelazak na održive izvore energije. Iza ovog dominantnog narativa krije se subvencionisani profit pojedinaca, nepoštovanje zakona i regulativa, uz narušavanje odnosa u…

Njemačka gradi 'svemirski' staklenik na Antarktiku

Naučnici iz Njemačkog svemirskog centra počeli su s montažom naprednog staklenika na Antarktiku, koji bi trebao odgovoriti mogu li se u svemiru uzgajati biljke i proizvoditi hrana. Prvo sjeme bit…

Lappeenranta - finsko obrazovno čudo sa ekološkim predznakom

Najbolje tehnološko sveučilište u Finskoj nije u glavnom gradu Helsinkiju, nego na periferiji zemlje, tik uz granicu s Rusijom. Još od 1969., kada je osnovano, sveučilište u Lappeenranti ima pionirsku…

Da li je urbana poljoprivreda ključna u borbi protiv gladi i klimatskih promjena?

Urbane farme - koje uključuju gradske bašte, vertikalne farme u zatvorenom i bašte na krovovima - su sve popularnije širom svijeta, a i sve važnije pogotovo uzimajući u obzir sve…

srijeda, 10 Januar 2018 15:28

U Termoelektrani žele studiju: Koliko građane truje tuzlanska fabrika struje

Termoelektrana Tuzla najveći je proizvođač električne energije u BiH. Prošle godine proizvela je više od 3,4 miliona megavata električne energije, a uz to i više od 115 hiljada megavata toplotne energije za grijanje Tuzle i Lukavca te tehnološke pare za industriju. Tokom prošle godine u tuzlanskoj fabrici struje utrošeno je 3,8 miliona tona uglja.

Termoelektrana Tuzla uvijek se pominje i u kontekstu zagađenja zraka, posebno u zimskom periodu. Pitanje o uticaju Termoelektrane na kvalitet zraka ovih dana postavljaju brojni građani na društvenim mrežama, opravdano zabrinuti za svoje zdravlje.

- Mjerne stanice koje bilježe podatke su imisione i one bilježe koncentraciju štetnih materija koje emituju automobili, individualna ložišta i Termoelektrana. Mi znamo šta emitujemo, ali ne znamo koliki to udjel ima u zraku. Sve što bi rekli, ne bi rekli istinu - kaže direktor Termoelektrane Tuzla Izet Džananović.

U tu svrhu u planu je i studija od Prirodno-matematičkog fakulteta Tuzla, kojoj je cilj da se tačno utvrdio koliki je udio zagađenja svih pojedinačnih faktora koji ugrožavaju okolinu. 

Istovremeno, parlamentarna većina u Gradskom vijeću Tuzle nedvosmisleno upire prstom u Termoelektranu. U njihovom saopćenju objavljenom prije nekoliko dana kaže sa da "Termoelektrana spali oko tri miliona tona uglja, a domaćinstva oko 250.000 tona, pa prema tome Termolektrana u aerozagađenju zraka paljenjem uglja učestvuje sa preko 90 posto, a individualni objekti ispod 10 posto".

- Pred potpisivanjem smo ugovora sa PMF-om u Tuzli. Ponudili smo Gradu Tuzla i Tuzlanskom kantonu da finansiramo studiju, koja će tačno utvrditi participaciju svih onih koji učestvuju u onečišćenju zraka na području tuzlanske kotline, dakle područje Živinica, Lukavca i Tuzle. PMF raspolaže modelima i imamo uvjerenje da oni taj posao mogu obaviti. Tu će biti uključena Termoelektrana Tuzla, ali i sva druga energetska postorojenja, saobraćaj, mala ili mikroložišta pa i Termoelektrana Ugljevik - kaže Džananović.

On je istakao da do javnosti dolazi mnogo dokumenata za koje ne znamo ko ih je naručio, niti znamo ko su autori, niti su prošli stručnu reviziju.

- Neke paušalne procjene ću komentirati i reći da Termoelektrana sigurno ne participira u mikrozagađenju, na način kako to prezentiraju određeni interesni krugovi. Zbog toga želimo stručnu analizu - navodi Džananović.

Kada je u pitanju zaštita okoline u Termoelektrani Tuzla ističu da su u ekološke projekte u posljednjih 20 godina uložili 250 miliona maraka. Između ostalog, postavljeni su elektro filteri i uveden monitoring emisija na dimnjacima elektroblokova i deponijama. Projekat za postavljanje postrojenja za odsumporavanje na blokovima 6 i 7, težak 160 miliona KM, od septembra 2016. godine nalazi se u fazi javne rasprave.

Kada je u pitanju grad Tuzla, od 2015. godine Termoelektarna je na ime otklanjanja posljedica zagađenja isplatila 16 miliona maraka, a na osnovu drugih zakona i propisa u FBiH, drugim instancama još oko 43 miliona.

- Ne možemo uticati kako će se utrošiti ta sredstva. U avgustu smo se obratili gradonačelniku i predsjedavajućem Gradskog vijeća sa molbom da se sredstva iskoriste za sanaciju posljedica. Molili smo da se kompletan iznos koristi za toplifikaciju. Međutim, mi smo predmet inspekcije za isplatu, ali nije nam poznato da se vrši kontrola utroška. Logika tog zakona jeste bila da se ublaže posljedice rada Termoelektrane - zaključio je direktor Džananović.

 Izvor: Faktor

 

Prijava

Početna | O nama | Uslovi korištenja | Kontakt Copyright ©2014 mojaokolina.ba Dizajn: elt.design2012@gmail.com
Joomla 1.7 templates.