PRIJELOMNO OTKRIĆE KOJE SPAŠAVA SVIJET: ZNANSTVENICI PROIZVELI ENZIM KOJI PROŽDIRE PLASTIKU!

Naučnici su slučajno stvorili mutirajući enzim koji razgrađuje plastične boce. Ovo prijelomno otkriće moglo bi pomoći riješiti globalni problem zagađenja plastikom te bi po prvi puta moglo postati moguće u…

Šta u Vareš donosi testiranje podvodnog rudarenja?

Od aprila 2018. godine u jezeru Nula u Varešu planira se vršiti testiranje prototipa bagera za podvodno rudarenje. Građanima Bosne i Hercegovine, prvenstveno Vareša VAMOS testiranje je predstavljeno kao "EU…

Bihaćko izvorište "Klokot" ugroženo kanalizacijom iz Hrvatske

Izvorište pitke vode Klokot, sa kojeg se snabdijeva gradski vodovod u Bihaću, ugroženo je kanalizacijskim i fekalnim vodama koje se ispuštaju u susjednoj Hrvatskoj, tvrde stručnjaci za hidrologiju u ovome…

Belize - Država koja se odrekla prihoda od nafte i plina

Karipska država Belize, prva je zemlja u razvoju koja je zabranila bušenje u okeanu, te izvlačenje nafte i plina. Ova zemlja odlučila je kako od potencijalne ekološke katastrofe želi zaštititi…

Broj 'zelenih' vozila na cestama nezaustavljivo raste

Svake godine se proda milion električnih vozila zahvaljujući vladinim poticajnim programima, smanjenju troškova baterija i novim modelima vozila koji su za sve širi spektar vozača. Predviđa da će do kraja…

Poziv na učešće u zimskom popisu i prebrojavanju ptica

Tokom januara 2018. godine udruženja „Naše ptice“ iz Sarajeva i „Društvo za istraživanje i zaštitu biodiverziteta“ iz Banjaluke u saradnji sa drugim udruženjima i pojedincima vrše zimsko brojanje sova (malih…

Mini Hidroelektrane - pogled iz Srbije

Mini hidroelektrane predstavljene su kao razvojna šansa za prelazak na održive izvore energije. Iza ovog dominantnog narativa krije se subvencionisani profit pojedinaca, nepoštovanje zakona i regulativa, uz narušavanje odnosa u…

Njemačka gradi 'svemirski' staklenik na Antarktiku

Naučnici iz Njemačkog svemirskog centra počeli su s montažom naprednog staklenika na Antarktiku, koji bi trebao odgovoriti mogu li se u svemiru uzgajati biljke i proizvoditi hrana. Prvo sjeme bit…

petak, 18 Decembar 2015 14:14

OKRUGLI STO "EKONOMSKA I EKOLOŠKA ODRŽIVOST TERMOELEKTRANA NA UGALJ"

U Tuzli su u sklopu okruglog stola "EKONOMSKA I EKOLOŠKA ODRŽIVOST TERMOELEKTRANA NA UGALJ" predstavljene dvije nove analize[1] o štetnosti uglja. Centar za ekologiju i energiju iz Tuzle i Centar za životnu sredinu iz Banjaluke su odlučili da građanima približe informacije o posljedicama i skrivenim troškovima korištenja ovog fosilnog goriva za proizvodnju električne energije. Autori analiza su dr.sc. Abdel Đozić i ekonomska analitičarka dr. sc. Svetlana Cenić.

 U analizi „Prisustvo teških metala u zemljištu i lokalno proizvedenoj hrani u naseljima na području oko odlagališta šljake Divkovići/Plane - termoelektrane Tuzla“, je jasno pokazano da su zemljište i voda u okolini odlagališta šljake, zagađena jako opasnim teškim metalima.

 Džemila Agić, Centar za ekologiju i energiju: “Odlagališta šljake termoelektrane Tuzla već decenijama tiho i postepeno ugrožavaju zdravlje i živote stanovnike lokalnih zajednica Divkovići, Plane i Šićki brod. Elektroprivreda BiH je tek nakon usvajanja novog zakona koji se primjenjuje od početka 2015. godine počela da uplaćuje značajnija sredstva Gradu Tuzla i općini Kakanj, kao naknadu za zagađenje koje uzrokuju termoelektrane. Nažalost dio iz ovih sredstava koji završava u ovim lokalnim zajednicama je i dalje nedostatan. Ali koliki god iznos bio, i dalje ostaje pitanje - kako nekome platiti smrt drage osobe ili oboljevanje od kancera?“

 “Ulaganje u prošlost, ili kako nam ugalj sagoreva imovinu i zdravlje”, je analiza šire ekonomske slike korištenja uglja u energetskom sektoru. U analizi je obraćena pažnja na tzv. eksternalizovane troškove koji se uglavnom ne spominju kada se promovišu nove termoelektrane na ugalj.

 Svetlana Cenić, ekonomistica: „Kada se u javnosti predstavlja stanje energetskog sektora, ta slika je iskrivljena, posebno kad se radi o uglju. Građanima mora biti rečeno gde odlazi njihov novac. Njima se mora jasno objasniti da prividno jeftinu struju iz uglja oni plaćaju kroz troškove liječenja bolesti koje su posljedica zagađenja, uništeno poljoprivredno zemljište, vodu, puteve, subvencionisanu naftu, koncesije kojima se naši resursi prodaju u bescijenje“.

Ovaj skup je održan par dana nakon što je završen klimatski samit u Parizu, na kojem je svijetu poslan jasan signal da se vrijeme fosilnih goriva bliži kraju. Iz Centra za životnu sredinu su upozorili da iako BiH trenutno nema obaveze smanjenja emisija gasova staklene bašte, mi moramo pratiti svjetske trendove, a oni se kreću u pravcu uklanjanja termoelektrana na fosilna goriva, čije će emisije najvjerovatnije biti oporezovane.

 Igor Kalaba, Centar za životnu sredinu: „Ulaganje u energetski sektor je iznimno dugoročno. Odluke koje se tiču sljedećih generacija donosimo sada. Nigdje kao u Tuzli i drugim zagađenim gradovima BiH nije lakše sagledati energetsku realnost BIH. Klimatske promjene predstavljaju jedan od najvećih izazova za čovječanstvo. Htjeli ne htjeli, za njih se moramo pripremiti. To zahtjeva sveobuhvatne energetske strategije, na svim nivoima, koje će biti u skladu sa Pariskim sporazumom i drugim saznanjima koja posjedujemo“.

Energetska efikasnost, obnovljivi izvori energije, decentralizacija proizvodnje električne energije i promjene navika korištenja energije nas mogu, zajedno sa razvojem novih tehnologija, pripremiti za budućnost koja je jako neizvjesna. Sa fosilnim gorivima ta neizvjesnost nestaje, a zamjenjuju je otrovana životna sredina i katastrofalne klimatske promjene.



 

Prijava

Početna | O nama | Uslovi korištenja | Kontakt Copyright ©2014 mojaokolina.ba Dizajn: elt.design2012@gmail.com
Joomla 1.7 templates.